Početak Evropskog pokreta datira iz jula 1947. godine, u vremena kada
su ujedinjenu Evropu predstavljali velikani poput Winstona Čerčila i
Dankana Sandisa u obliku englesko-francuskog ujedinjenog evropskog
pokreta. UEP je bio platforma za kordinaciju organizacija osnovanih
posle drugog svetskog rata. Kao rezultat njihovih napora, kongres
komiteta za kordinaciju evropskog pokreta je u Parizu 1947. godine
objedinio evropsku ligu za ekonomsku saradnju (LECE), Uniju evropskih
federalista (UEF), parlamentarnu Uniju Evropljana (UPE) i ujedinjeni
englesko-francuski evropski pokret. Sastali su se ponovo 10. novembra
1947. godine i promenili njihovo ime u zajednički medjunarodni komitet
za evropsko jedinstvo. To ime se zadrzalo do haškog kongresa 1948.
godine.
Od 7. do 11. maja, 1948.godine 800 delegata iz cele Evrope, kao i
posmatrači iz Kanade i USA okupili su se u holandskom gradu Hagu, na
evropskom kongresu. Organizovan je od strane međunarodnog komiteta
pokreta za evropsko jedinstvo. Kongresom je predsedavao Winston
Churchill, okupio je reprezente širokog politčkog spektra dajući im
mogućnost da diskutuju o idejama i pravcima razvoja evropske unije.
Važne političke figure kao Konrad Adenauer, Winston Churchill, Harold
Macmillan, François Mitterrand, Paul-Henry Spaak, Albert Coppé i Altiero
Spinelli su imale aktivnu ulogu u lansiranju ideje za političko,
ekonomsko i monetarno jedinstvo Unije Evrope. Ova konferencija je
ostavila jasan trag i jak uticaj na Evropski pokret kakav je kasnije
kreiran.
Evropski pokret je formalno osnovan 25. oktobra 1948. kada je
zajednički međunarodni komitet za evropsko jedinstvo odlučio da promeni
svoje ime. Dankan Sandis je bio izabran za predesednika a Leon Blum,
Winston Čerčil, De Gasperi I Pol-Henri Spak za počasne potpredsednike.
Prvo veliko dostignuće Evropskog pokreta je bilo stvaranje Saveta
Evrope u maju 1949. Evropski pokret je takođe zaslužan za stvaranje
evropskog učilišta u Brižu i evropskog kulturnog centra u Ženevi.
Jedna od osnovnih funkcija za vreme 50-ih pa sve do 90-ih je bilo
postavljanje think-thankova i mobilizacionih povezivanja u demokratskim
zemljama i u zemljama sa totalitarnim režimima na vlasti.
Od 1948. Evropski pokret je igrao esencijalnu ulogu u procesu
evropskih integracija jačajući uticaj na evropske i nacionalne
institucije. Do toga se došlo direktnim izborima evropskog parlamenta od
strane evropskih građana kao i evropskim ustavom.
Jedan od ciljeva je bio i transformacija veze između evropskih država
i građana u federalnu evropsku uniju. Da bi dostigli taj cilj, Evropski
pokret je uvek stavljao građane u samu srž evropske konstrukcije.
Trenutno Evropski pokret postoji u 41 evropskoj zemlji i još 20
međunarodnih asocijacija.
Evropski Pokret u Srbiji
Evropski pokret u Srbiji (EMinS) je nezavisno i
dobrovoljno udruženje gradjana. Osnovano 1992. kao nevladina,
vanpartijska i neprofitna organizacija, Evropski Pokret je nezavisna
institucija javnog demokratskog mišljenja i formalnog okupljanja
gradjana posvećenih mirnom, demokratskom integrisanju cele Evrope isto
kao i demokratske i moderne Srbije kao dela Evrope. EMinS je postao puni
član inernacionalnog Evropskog Pokreta 1993.
Evropski Pokret Niš
Evropski pokret Niš je funkcionisao kao inicijalna
grupa u sklopu Evropskog pokreta u Beogradu do 28. januar 2003 godine,
kada je na sastanku u Nišu doneta odluka da preraste u samostalnu pravnu
organizaciju zbog specifičosti potreba regiona jugo-istočne Srbije.
Zvanično je registrovano 11. maja 2004 godine.
Posebnu ulogu, EpuS – Niš ima u promociji Evropskih vrednosti i
procesa koji tome vode, s čim u vezi treba pomenuti učešće u izradi
neophodnih startegija za razvoj regiona jugo-istočne Srbije.
U cilju što kvalitetnijeg ostvarivanja zadatih ciljeva i
intenzivnijeg uključivanja svih segmenata društva u integracione procese
Srbije u EU, EpuS – Niš je potpisao protokole i sporazume o saradnji sa:
Regionalnom privrednom komorom Niš
Univerzitetom u Nišu
Kancelarijom za pridruživanje EU Vlade RS
Institutom za razvoj iz Sofije
Univerzitetom u Novom Pazaru
Francuskim centrom u Nišu
Saradnja sa Univerzitetom u Nišu i Novom Pazaru je dala veliki
doprinos u isticanju suštinskih potreba mladih u ovom delu Srbije kao i
u sagledavanju njihovog viđenja situacije i razvojnih tokova Srbije u
celini.
Treba istaći da EpuS – Niš, ima izuzetnu saradnju sa lokalnim
opštinama i okruzima regiona južne i jugoistočne Srbije, kao i čitave
republike Srbije. Sa drugim nevladinim organizacijama intenzivno
saradjuje na zajedničkim akcijama i projektima. Intezivan rad je usmeren
na regionalni razvoj i međunarodnu saradnju koja je osnov razvoja ovog
regiona. Razmenom i implementacijom iskustava daje doprinos podizanju
kapaciteta i standarda razvoja jugo-istočne Srbije. Srž razvoja i
napretka ovog regiona su građani čije mišljenje rezultira jasno
definisanim akcijama i precizno usmerenim projektima Evropskog pokreta u
Nišu.