| Mailing lista | English |

 







Politika i učesnici u oblasti jednakosti između ena i mukaraca



    Govor Mile Vuji povodom nagrade za izuzetne rezultate u zalaganju za afirmaciju rodne
    ravnopravnosti i zatitu enskih ljudskh prava


Stanje rodne ravnopravnosti u EU Situacija kod ena je neuravnoteena:
  • ZAPOSLENOST : Plata ena je 15% nia od prosečne muke.

  • Stopa nezaposlenosti kod ena je 15.2% veća.

  • PODELA KUĆNIH OBAVEZA: Iako obaveteni o pravu na roditeljsko odsustvo, 84% Evropljana se 2004. izjasnilo da im to neće koristiti.

  •  DONOENJE ODLUKA: Samo 11% ena su članovi izvrnih organa u 50 najvećih kompanija, od čega se samo 3% odnosi na predsednička mesta.

Politika u oblasti jednakosti između ena i mukaraca
  • Glavni oblik osiguranja jednakosti je zakonodavstvo;

  • Od 1975. nije usvojeno vie od 13 direktiva o jednakosti plate, jednakim uslovima za zaposlenje,materinstvu i roditeljskim obavezama;

  • Druge mere uključuju finansijske programe.

Smernice za jednakost između ena i mukaraca 2006-2010
  • Potreba za komisionom obavezanoću prema EU politici o rodnoj ravnopravnosti;

  • Postizanje ujednačenog pristupa rodnoj ravnopravnosti i definisanje mera protiv stalnog razlikovanja polova.

Evropski ugovor o rodnoj ravnopravnosti
  • Evropski savet je usvojio evropski ugovor o rodnoj ravnopravnosti marta 2006.;

  • Cilj je da se ohrabre akcije Drave članice i zajednice da podre smernice za ostvarivanje ciljeva. Postoje tri vrste mera:

  • Mere smanjivanja polnih razlika i borba sa polnim stereotipima na berzi rada

  • Mere promovisanja balansa posla i ivota svih

  • Mere učvrćivanja vođstva kroz polni mejnstriming i bolje praćenje.

Smernice za jednakost između ena i mukaraca

1. Jednakost ekonomske nezavisnosti za ene i mukarce

  • Lisabonska strategija zapoljavanja cilja na 60% zaposlenosti 2010.

  • Eliminisanje razlike u plati gde ena zarađuje 15% manje nego mukarac posmatrano kroz ukupne satnice. Predlaganje viestrukih pristupa.

  • ensko preduzetnitvo

  • Socijalna zatita i borba protiv siromatva

  • Polna dimenzija u zdravstvu

  • Borba protiv viestruke diskriminacije ( EU godina jednakosti za sve 2007.)

2. Veći stepen usklađivanja posla, privatnog i porodičnog ivota

  •  Lisabonska smernica o pristupu ivotnom ciklusu prema radu

  • Fleksibilni radni ugovori za ene i mukarce

  • Bolje usklađenje politika za ene i mukarce

  • Povećanje usluga o brizi dece ispod 3 godine za 33% i dece u osnovnoj koli za 90%.

Tema konsultacija SP 10/06 zahteva njihove poglede.
Priznati vanost za delovanje u drugoj fazi, koja identifikuje komponente za promociju.

3. Promovisanje jednakosti učeća ena i mukaraca u donoenju odluka

  • Bolji balans u donoenju odluka

  • Učeće ena u politici

  • Učeće ena u donoenju ekonomskih odluka

  • Učeće ena u nauci i tehnologiji Iscrpna baza podataka o mukarcima i enama u donoenju odluka u cilju poboljanja statistike i praćenja napredaka ka rodnoj ravnopravnosti.

4. Iskorenjivanje trgovine i nasilja nad enama

5. Eliminisanje rodnih predrasuda u drutvu- edukacija

6. Promovisanje rodne ravnopravnosti izvan EU

Dvostruki pristup rodne ravnopravnosti bazira se na dve osnove
Mere direktno usmerene na podrku jednakosti
  • Integracija rodne ravnopravnosti na svim nivoima političkog procesa: - identifikovanje izazova - kreiranje politike - implementiranje - ocena i progres
  • U cilju postizanja jednakosti za ene i mukarce
  • Polni Mejnstriming predstavlja -jednaka prava nisu dovoljna da se dostigne prava jednakost -politike imaju različite poglede na ene i mukarce (nema polne neutralnosti) -politika koja se odnosi na rodnu ravnopravnost je socijalna politika,tj. ona politika koja se tiče celog drutva ,a ne samo ena.
Rodni budet
  • Implementacija glavnih tokova u procesu budetiranja Strukturalni fondovi 2007-2013
  • Fond za evropski ekonomski razvoj
  • Fond za evropsko drutvo
  • Fond za povezivanje
  • 308 biliona (cena u odnosu na 2004.) je skoncentrisano na ciljeve preobraavanja;
Drutveni fondovi 2007- 2013
  • Mere unapređenja pristupa zapoljavanju i povećanje odrivog učeća i napredak ena u zapoljavanju, tako da se smanji rodna podvojenost na tritu rada i da se priblie posao i privatni ivot, tako da se obuhvati pristup brige o deci i izdravanim licima. Za ESF je izdvojeno 2.4 biliona eura odn. 3,2% od ukupnih sredstava za 2007-2013.
  • Mere povećanja učeća u obrazovanju i obuci tokom ivota,obuhvaćeno kroz akcije za sprečavanje ranog naputanja kole, rodnoj podvojenosti jedinki i uvećan pristup i kvalitet osnovnog i sekundarnog obrazovanja i obuke ESF .
  • Razvoj ljudskog potencijala na polju istraivanja i inovacija, posebno kroz post-diplomske studije i obuke istraivača, i saradnja između univerziteta i istraivačkih centara i poslova; za ESF je izdvojeno 4.4 biliona eura ili 5.7% ukupnih sredstava.
Napredak 2007-2013
  • Implementacija Drutvene agende- podrka uloge Evropske zajednice
  • 743 miliona eura za ceo period http://ec,europa.eu/emloyment social/progress/index en.html
Evropski Institut za rodnu ravnopravnost
  • Regulativa usvojena 12.decembra 2006.
  • Sediste u Vilnius
  • 2007-2013. budet: 52.2
Strukture za jednakost između ena i mukaraca u Komisiji
  • Grupa načelnika Inter-servisne grupe za jednakost između ena i mukaraca
  • DG EMPL Jednakost između ena i mukaraca
Partnerstvo sa dravama članicama
  • HLG glavnih tokova
  • Savetodavna komisija za izjednačavanje ansi između mukaraca i ena
  • EU spajanje predstavnika drutva
Nadzor i procena
  • Godinji radni programi identifikovati rezultate svih akcija 2008
  • Sredinji izvetaj o stanju primene RM-a
  • 2010-Konačna procena
ene u biznisu
Smernice za jednakost između ena i mukaraca 2006-2010 od teorije do akcije

Konsultacije i pripreme za obuhvat smernica:

  • Grupa načelnika za ljudska prava, nediskriminaciju i jednake mogućnosti
  • Inter-servisna grupa za rodnu ravnopravnost
  • Savetodavna Komisija za jednake anse za ene i mukarce
  • High level grupa za glavne tokove  High level grupa za glavne tokove strukturalnih fondova
  • Savetodavna komisija za ene i ruralna područja
  • Grupa eksperata za polnu ravnopravnost za razvoj kooperacije
  • Helsinka grupa za ene i nauku, Evropska mrea za promociju enskog preduzetnitva
  • Grupa eksperata za trgovinu ljudima
  • Mrea ključnih tačaka za rodnu ravnopravnost
  • Mrea ključnih tačaka za jednakost mogućnosti
  • Evropska komisija i socijalna komisija
  • Socijalni partneri
  • Parlamentarna komisija za enska prava i jednake mogućnosti
  • Evropski enski lobi
Komunikacija Komisije

Prvi deo
Nacrt smernica kroz est prioritetnih oblasti:

1. Postizanje ekonomske nezavisnosti i ena i mukaraca

  • Dostizanje ciljeva Lisabonske strategije zapoljavanja
  • Eliminisanje razlika u platama
  • ensko preduzetnitvo
  • Polna ravnopravnost u drutvenoj zatiti i borba protiv siromatva
  • Prepoznavanje polne dimenzije u zdravstvu
  • Borba protiv viestruke diskriminacije, naročito protiv emigranata i enskih etničkih manjina

2. Usklađivanje posla,privatnog i porodičnog ivota

  • Fleksibilni radni ugovori za ene i mukarce
  • Povećanje usluga za brigu o deci i izdravanim osobama
  • Bolje usklađenje politika i za ene i mukarce

3. Promovisanje jednakog učeća ena i mukaraca u donoenju odluka

  • Učeće ena u politici
  • ene u donoenju ekonomskih odluka
  • ene u nauci i tehnologiji

4. Iskoreniti trgovinu i nasilje nad enama

  • Iskorenjivanje nasilja zasnovanog na rodnoj osnovi
  • Eliminisanje trgovine ljudima

5. Eliminisanje rodnih stereotipa u drutvu

  • Eliminisanje polnih stereotipa u obrazovanju,obuci i kulturi
  • Eliminisanje polnih stereotipa na trzitu rada
  • Eliminisanje polnih stereotipa u medijima

6. Promovisanje rodne ravnopravnosti izvan Evropske Unije

  • Primorati potovanje zakonodavstva Evropske Unije u procesu pripajanja kandidata i potencijalnih kandidata
  • Promovisanje rodne ravnopravnosti u politici evropskih suseda, spoljnoj i razvojnoj politici
Socijalni partneri

Delokrug akcija za jednakost polova: UNICE , UEAPME , CEEP, ETUC .

Evropski socijalni partneri su angaovani na povećanju rodne ravnopravnosti na tritu rada i na radnom mestu.

Usvojenje delokruga akcija 22.03.2005.

  1. Implementacija Lisabonske strategije za ekonomski rast, vie i bolje poslove i drutveno povezivanje.
  2. Implementacija delokruga evropskog zakonodavstva za jednak tretman ena i mukaraca.
  3. Adresiranje polne podvojenosti kroz integraciju.
  4. Adresiranje polne jednakosti kroz akcije drutvenih partnera.
  5. Uvođenje polne jednakosti u politiku menadmenta vece raznovrsnosti.
Izazovi

Ekonomski , demografski i drutveni izazovi određuju dananji spoljni izgled Evrope zahtevajuci nove perspektive u ulogama ena i mukaraca kao ekonomskih aktera, a i u odnosima njihovih uloga u drutvu.

Izazovi postoje da ohrabre ene na postojanje i zapoljavanje na tritu rada

  • Lisabonska strategija. Potreba za kriterijumima za poboljanje enskog učeća na tritu rada je sastavni deo Lisabonske strategije
  • Ciljevi da se dostigne stopa zaposlenosti to je blie moguće 70% i da se poveća broj zaposlenih ena sa 51% na vie od 60% do 2010. (Lisabonski zaključci iz 2000)
  • Otklanjanje destimulacija da enski rad poveća učeće
  • Ukazati na značaj potrebe za brigom o deci tako to će se obezbediti briga za najmanje 90% dece između 3 godine i kolskog uzrasta
  • Najmanje 33% dece ispod 3 godine (Zaključci iz Barselone 2002)
  • Dostići do 2010. godine smanjenje razlike u platama kod svih članica drava kroz mnogobrojne aspekte
  • ene nastavljaju da budu osetljivije od mukaraca na nezaposlenost i ekonomsku neaktivnost naročito kada imaju nizak nivo obrazovanja
  • Izdrati potekoće da se pomire porodične odgovornosti sa punim radnim vremenom
  • Prekinuti sa uobičajenim modelima za zapoljavanje
  • Obrazovni Izbori mukaraca i ena tee da prizvode rodne stereotipe.
Akcije i nastavak
  • Promovisanje ovog delokruga rada u dravama članicama
  • Nacionalni drutveni partneri izrađuju godinje izvetaje o sprovedenim akcijama u dravama članicama
  • Evropska komisija za socijalne dijaloge će biti odgovorna za pripremu sveobuhvatnog evropskog izvetaja
  • Nakon četiri godinja izvetaja, evropski socijalni partneri će oceniti odnos kompanija i radnika
  • Kada budu pripremali sledeći radni program socijalni partneri će voditi računa o delokrugu akcija
Miljenje Evropske ekonomske i socijalne komisije
Ravnopravnost između ena i mukaraca 2006-2010

SOC/241 CESE 823/2006 fin

Lična obaveza predsednika Barroso-a za usvajanje smernica i saglasnosti sa vanoću uključenja svih stejkholdera i implementaciju njihovih prioriteta.

Preporuke:

  • zajednički prioriteti u koordinaciji politike zapoljavanja;
  • nacionalne vlade, nacinalna jednakost između svih građana i socijalnih partnera drava članica koji imaju jasnu obavezu da osiguraju da sistemi plaćanja ne vode diskriminaciji;
  • preporuke koje se odnose na ene preduzetnike i strategije koje treba da tee dokazivanju ena u pristupu bankarskim kreditima i uslugama;
  • preporuke da nacionalni nastavni program uključi preduzetnitvo;

  • preduzimanje mera za povećanje učeća ena u naučno-tehničkim disciplinama kako bi se ustanovile razlike u zapoljavanju koje postoje u tehničkim oblastima kao to su inenjering, ICT i sl.;
  • predlozi za strategije koji se odnose na rodnu ravnopravnost u socijalnoj zatiti i borbi protiv siromatva;
  • konkretni politički predlozi koji tee da ohrabre samohrane roditelje da razvijaju marketinke vetine i olakaju njihov uspeh u zapoljavanju;
  • verovanja da nacionalne strategije za zdravlje i dugoročnu brigu treba da uključe integrisane politike koje ukazuju na zdravstvene standarde ena na poslu;
  • pozivi za veće razumevanje, istraivanje i analize činjenica o potrebama za brigom o ostalima i fizičkom i mentalnom zdravlju ena.
  • otvoreni metod koordinacije bi trebalo da bude uključen u oblast zdravstvene brige i objedinjavanja ciljeva rodne jednakosti;
  • fenomen feminizacije i rodne ravnopravnosti da bude u potpunosti uključen u politiku Evropske unije i akcije na svakom nivou procesa migracije;
  • prepoznavanje vanosti razvoja mera, uključujući određivanje preciznih ciljeva i indikatora, da bi se obezbedila briga o deci ba kao i o starijim osobama kojima je potrebna pomoć;
  • preporuke za predstavljanje ciljeva i rokova da se poveća učeće ena u svim oblicima donoenja odluka;

  • preporuke za razvoj Evropskog akcionog plana za borbu protiv nasilja nad enama;
  • poziv za drave članice da obezbede sprovođenje mera kako bi se pruila podrka i povećala prava rtvama trgovine enama;
  • preporuke za razvoj pan-evropskih akcija zasnovanih na toleranciji polnih uvreda i degradaciji slika o enama u medijima;
  • drave članice treba da obezbede audiovizuelne komercijalne komunikacije i da ne sadre diskriminacije zasnovane na rasi, polu i nacionalnosti;
  • preporuke za predstavljanje modela obuke u institucijama medija obuke i čvrstih mehanizama koji tee balansu između polova na svim nivoima donoenja odluka u okviru medijske industrije;
  • u kontekstu razvojne politike EU, ene bi trebalo da imaju adekvatan pristup finansijskoj podrci EU, naročito kroz nacionalne projekte izvedene od strane enske organizacije;
  • pozivi za Evropsku komisiju za humanitarnu pomoć, čija politika u prvi plan stavlja pomoć i finansijsku podrku enama koje su bile rtve zločina;
  • verovanje da je unapređenje delovanja za rodnu ravnopravnost od krucijalne vanosti za uspeh ovih smernica;
  • preporučuje se jačanje mehanizma za dijaloge i konsultacije sa organizovanim drutvom, naročito sa enskim organizacijama na nacionalnom nivou;
  • potreba za formiranjem Radne budetske grupe u okviru komisionog budeta i izvođenje posebne procene polnog uticaja u evropskom budetu na godinjem nivou.
Pogled unapred

U okviru Evropskog parlamentarnog izvetaja sa smernicama komisije za rodnu ravnopravnost odrana je rasprava od strane Parlamentarnog komiteta na temu prava ena i rodne ravnopravnosti.

  

Josifa Pančića Br. 22, 18000 Niš, Srbija, Tel: +381 18 512-300, Fax: +381 18 512-301, E-mail: info@epus.org
2012 Evropski pokret